Važnost ultrazvučnog pregleda novorođenačkih kukova

Dječiji, a posebno novorođenački kuk se razlikuje od zgloba kuka kod odraslih po prisustvu hrskavičavih ploča rasta koje ga postepeno oblikuju u sferičan zglob sa ispravnom orijentacijom zglobnih tijela u prostoru.

Kuk koji se sastoji od dijela karlice (acetabulum) i dijela nadkoljenice (femur) te je napočetku uglavnom hrskavičav. Kuk se razvija u jednom i u drugom dijelu tokom godina ranog djetinjstva maturira i postaje do završetka  rasta kao kod odrasle osobe.

Razvojni poremećaj kuka je poremećaj oblikovanja novorođenačkog i dojenačkog kuka sa ili bez poremećaja stabilnosti zgloba. Razvojni poremećaj zgloba kuka se može očitovati kao prolazna nestabilnost novorođenačkih kukova, plitka čašica zgloba kuka (dysplasio), poluiščašenje ( subluxatio) ili iščašenje (luxatio). Javlja se prije ili nakon rođenja, a ako se ne liječi u kasnijoj dobi može dovesti do šepanja i skraćenja noge, a u odrasloj dobi zbog oštećenja hrskavice do propadanja zgloba kuka odnosno do invalidnosti.

Stoga je vrlo je važno napraviti adekvatnu preveciju razvojnog poremećaja kuka. Što se ranije otkrije razvojni poremećaj kuka liječenje je u pravilo uspješnije i nije potrebno operativno liječenje.

Najveći postotak izlječenja je ako se liječenje započne unutar tri mjeseca od rođenja jer je tada potencijal remodelacije kuka, posebice acetabuluma (dijela karlice) najveći.

Razvojni poremećaj kuka se češće javlja kod bijele rase, ženske novorođenčadi a posebno je čest kod beba rođenih zatkom ili na carski rez. Također, blizanačka trudnoća, prisustvo razvojnog poremećaja kuka kod bliskih srodnika, manjak plodove vode, povijanje djece sa ispruženim nogama i slično znatno povećavaju mogućnost za nastanak razvojnog poremećaja kuka.

Dijagnostika se provodi adekvatno uzetom anamnezom, kliničkim pregledom, UZ (ultrazvučna) i RTG  dijagnostikom.

Ultrazvučna dijagnostika je iznimno važna za dijagnostiku razvojnog poremećaja kuka.

Od kada se provodi UZ dijagnostika značajno je smanjen broj operativnih zahvata na dječijem kuku, u sklopu liječenja razvojnog poremećaja kuka.

Najčešće se primjenjuje ultrazvučna metoda po Grafu koja je postala univerzalna opće prihvaćena metoda u svijetu. Metoda je brza, jednostavna, bezbolna i prilično jeftina.

Sastoji se od ultrazvučnog pregleda novorođenačkog kuka. U većini zemalja se provodi u periodu od 4-8 sedmice po rođenju. Najbolje vrijeme je oko 6 sedmice života. U nekim zemljama se provodi odmah u porodilištu po rođenju ali napominjem da se u tom slučaju radi samo o skriningu,  te da nalaz treba ponoviti sa 6 sedmica.

Pregled provode specijalisti ortopedije, a ako su isti nedostupni eventualno specijalisti pedijatrije. Nalaz radiologa u većini zemalja nije priznat kao validan. 

Potrebno je svoj novorođenoj djeci bez obzira na spol i riziko faktore sa napunjenih 6 sedmica života uraditi ultrazvučni pregled kukova. Sa 6 sedmica mi ortopedi imamo još uvijek sasvim dovoljno vremena da reagujemo pravilno i da adekvatnim neoperativnim liječenjem uspješno riješimo problem. Ako se razvojni poremećaj kuka ne tretira ispravno ili se liječenje zanemari pacijentu slijedi niz veoma teških operativnih zahvata da bi se deformitet ispravio.

Reference:

  1. Antičević D. Prirođeno iščašenje kuka ili razvojni poremećaj kuka. LiječVjesn 1995; 117:150-1.
  2. Hefti F, Brunner R, Hasler C, Jundt G. Pediatric Orthopedics in Practice.Springer,Berlin 2007.

AUTOR: Mr.sci.med.dr  Tarik Muharemović, specijalista ortopedije